O rasi
Vipet, mali engleski hrt
Elegantan, brz i nežan pas koji je u kući miran kao mačka, a napolju pravi sprinter. Evo šta treba da znate o vipetu pre nego što uzmete štene.
Vipet (engl. whippet) je čistokrvna rasa hrtova nastala u Engleskoj, zbog čega ga kod nas često zovu mali engleski hrt. Spolja liči na umanjenog grejhaunda: dubokih grudi, dugih nogu i lakog, elastičnog koraka.
- Poreklo
- Velika Britanija
- FCI standard
- br. 162, grupa X (hrtovi), sekcija 3 (kratkodlaki hrtovi)
- Visina
- mužjaci 47–51 cm, kuje 44–47 cm
- Težina
- najčešće oko 10–15 kg
- Dlaka
- kratka, fina i gusta
- Boje
- gotovo sve boje i kombinacije, osim merle
- Životni vek
- najčešće 12–15 godina
Karakter
Vipet je privržen, nežan i ujednačenog temperamenta. Voli da bude uz svoje ljude, na kauču i pod ćebetom. Retko laje i nije agresivan, pa je dobar izbor za porodicu sa decom i za život u stanu. Napolju se budi njegov hrtovski nagon: obožava da trči i juri pokretne mete, pa slobodno trčanje treba ostaviti za ograđen, bezbedan prostor.
Nega i zdravlje
Kratka dlaka gotovo da ne traži negu i nema jak miris. Zimi vipetu treba kaput, jer ima malo potkožnog masnog tkiva. Rasa je generalno zdrava i dugovečna; zato je važno izabrati štene od zdravih roditelja sa rodovnikom, iz odgajivačnice koja vodi računa o zdravlju i karakteru.
Izložbe i sport
Vipeti uspešno nastupaju na izložbama, trkama hrtova i coursingu (trčanje za mamcem). Psi naše odgajivačnice osvajaju Best in Show plasmane na izložbama u Srbiji i regionu; pogledajte rezultate.
Standard rase vipet (FCI br. 162)
Ispod je prevod zvaničnog FCI standarda rase na srpski jezik. Prevod je neslužben; merodavan je izvorni tekst Međunarodne kinološke federacije (FCI) na engleskom: FCI standard br. 162, Whippet (PDF). Važeći izvorni standard objavljen je 8. 9. 2026.
- Poreklo
- Velika Britanija.
- Upotreba
- Rase prvobitno korišćene za lov njuhom ili vidom.
- FCI klasifikacija
- Grupa 10, hrtovi. Sekcija 3, kratkodlaki hrtovi. Bez radnog ispita.
Opšti izgled
Skladan spoj mišićne snage i jačine sa elegancijom i gracioznošću linija. Građen za brzinu i rad. Treba izbegavati svaki oblik preterivanja.
Ponašanje i temperament
Idealan pratilac. Veoma prilagodljiv i u kućnom i u sportskom okruženju. Nežan, privržen, ujednačene naravi.
Glava
- Lobanja
- Duga i suva, ravna odozgo, sužava se prema njušci uz blag stop; prilično široka između očiju.
- Stop
- Blag.
- Nos
- Crn ili plav, u zavisnosti od boje dlake. Kod krem pasa jetrene boje. Kod belih i šarenih pasa dozvoljen je „leptir nos“ (delimično pigmentisan).
- Vilice i zubi
- Vilice jake, snažne i jasno oblikovane, sa savršenim makazastim zagrizom: gornji zubi tesno prelaze preko donjih i postavljeni su pod pravim uglom u odnosu na vilice.
- Oči
- Ovalne, sjajne, izraz veoma budan.
- Uši
- Ružaste (u obliku ruže), male, fine teksture.
- Vrat
- Dug, mišićav, elegantno zasvođen.
Trup
- Gornja linija
- Pokazuje graciozan luk iznad slabina, ali pas nije grbav.
- Leđa
- Široka, dobro omišićena, čvrsta, nešto duža.
- Slabine
- Odaju utisak jačine i snage.
- Grudi
- Veoma duboke, sa mnogo prostora za srce; grudna kost duboka i dobro izražena. Rebra dobro zaobljena, omišićena na leđima.
- Donja linija i trbuh
- Izrazito podvučeni.
- Rep
- Bez rese. Dug, sužava se ka vrhu; u pokretu se nosi u blagom luku, ali ne iznad visine leđa.
Prednji udovi
- Opšti izgled
- Podlaktice prave i uspravne, sa umereno pljosnatim kostima; grudi spreda nisu preširoke.
- Plećka
- Dobro položena unazad, ravnih mišića. Umeren razmak između lopatica na grebenu.
- Nadlaktica
- Približno iste dužine kao lopatica.
- Lakat
- Posmatrano sa strane, pada tačno ispod grebena.
- Doručje
- Snažno, blago elastično.
- Prednje šape
- Ovalne, prsti dobro razdvojeni, zglobovi prstiju dobro zasvođeni, jastučići debeli, nokti jaki.
Zadnji udovi
- Opšti izgled
- Snažni. Pas prirodno stoji pokrivajući dosta prostora.
- Butina
- Široka.
- Koleno
- Dobro uglovljeno, bez preterivanja.
- Potkolenica
- Dobro razvijena.
- Skočni zglob
- Nisko postavljen.
- Zadnje šape
- Ovalne, prsti dobro razdvojeni, zglobovi prstiju dobro zasvođeni, jastučići debeli, nokti jaki.
Hod i kretanje
Kretanje mora biti veoma slobodno. Posmatrano sa strane, pas se kreće dugim, lakim korakom i zadržava gornju liniju. Prednje noge izbacuje daleko napred i nisko iznad tla. Zadnje noge dolaze duboko ispod tela i daju veliku potisnu snagu. Kretanje u celini ne sme biti ukočeno, sa visoko podignutim nogama, kratko ili sitno. Pri dolasku i odlasku kretanje je pravilno.
Dlaka i boja
- Dlaka
- Fina, kratka, priležuća.
- Boja
- Bilo koja boja ili kombinacija boja. Merle boja nije prihvatljiva.
Veličina
- Poželjna visina grebena
- Mužjaci 47–51 cm, kuje 44–47 cm.
Nedostaci
Svako odstupanje od navedenog smatra se nedostatkom, a ozbiljnost nedostatka treba da bude u tačnoj srazmeri sa njegovim stepenom i uticajem na zdravlje i dobrobit psa.
Diskvalifikujuće mane
- Agresivni ili preterano plašljivi psi.
- Svaki pas koji jasno pokazuje fizičke ili bihevioralne abnormalnosti.
Napomena
- Mužjaci treba da imaju dva naizgled normalna testisa, potpuno spuštena u skrotum.
- Za uzgoj treba koristiti samo funkcionalno i klinički zdrave pse, tipične građe za rasu.
Česta pitanja o vipetima
Šta je vipet?
Vipet (engl. whippet), kod nas poznat i kao mali engleski hrt, je rasa hrtova iz Velike Britanije. Prema FCI standardu br. 162 pripada X grupi (hrtovi), sekcija 3 (kratkodlaki hrtovi). Spada među najbrže pse na kratkim stazama.
Koliko je vipet velik?
Prema FCI standardu visina grebena je 47 do 51 cm kod mužjaka i 44 do 47 cm kod kuja. Odrasli vipet je vitak i lagan, najčešće oko 10 do 15 kg, u zavisnosti od pola i građe.
Kakav je karakter vipeta?
Standard opisuje vipeta kao nežnog, privrženog psa ujednačenog temperamenta. U kući je miran i voli udobnost i blizinu ljudi, a napolju je brz, razigran i pun energije.
Da li je vipet dobar pas za stan i za porodicu sa decom?
Da, vipet je jedan od najboljih hrtova za život u stanu: u kući je tih i čist, retko laje i ima kratku dlaku bez jakog mirisa. Uz svakodnevne šetnje i priliku da bezbedno trči, odlično se slaže sa decom i drugim psima.
Koliko vipet živi?
Vipet je dugovečna i generalno zdrava rasa. Najčešće živi 12 do 15 godina, uz pravilnu ishranu, kretanje i redovne veterinarske preglede.
Da li vipetu treba odeća zimi?
Vipet ima kratku dlaku i vrlo malo potkožnog masnog tkiva, pa mu je zimi i po kiši potreban kaput ili džemper, a kod kuće topao i mekan ležaj.
Koliko kretanja treba vipetu?
Dovoljne su jedna do dve šetnje dnevno i nekoliko slobodnih trčanja nedeljno na ograđenom, bezbednom prostoru. Vipet ima izražen lovački nagon, pa ga u blizini saobraćaja treba držati na povocu.
Koje boje može biti vipet?
Vipet može biti gotovo svake boje i kombinacije boja: beli, plavi, crni, žuti, tigrasti, sa belim oznakama i drugo. FCI standard ne dozvoljava samo merle boju.